Sve češće se pitamo – koliko nam je hrvatski jezik zapravo važan? Na društvenim mrežama, u kafićima, pa čak i u poslovnim mailovima, sve češće čujemo i čitamo engleske riječi koje lagano istiskuju naše domaće. I ne mislimo tu samo na moderan sleng, nego na sasvim obične riječi koje već postoje u našem rječniku.
Nekad kažemo meeting umjesto „sastanak“, feedback umjesto „povratna informacija“, event umjesto „događaj“. Umjesto „priča“ koristimo story, a umjesto „sadržaj“ content. Čak i osjećaje ili atmosferu opisujemo tuđim riječima – danas je popularno reći „sviđa mi se ovaj vibe“, iako imamo svoju riječ „atmosfera“ ili „osjećaj“.
Zanimljivo je da taj trend ne dolazi samo od influencera ili mlađih generacija. Sve češće ga preuzimaju i mediji poput nas. U člancima, naslovima i objavama, engleske riječi postaju standard – iako bi hrvatske inačice sasvim dobro funkcionirale.
Primjeri s TikToka ili Instagrama
Na TikToku, platformi koja oblikuje jezik mladih, vidimo sve više takvih izraza:
Umjesto „događaj“ ili „aktivnost“, koristi se challenge – „Novi TikTok challenge je totalno viral!“
Umjesto „vijest“ ili „informacija“, često čujemo update – „Evo latest update o novom albumu!“
Umjesto „priča“ ili „anekdota“, kaže se story – „Checkajte moj novi story na Instagramu.“
Riječi poput vibe i mood koriste se za opis atmosfere ili osjećaja: „Love this vibe!“ ili „Feeling this mood danas.“
View this post on Instagram A post shared by Borna Rastović (@8rasta9)
I dok ove riječi zvuče „cool“ i kratko, one polako pomiču granice hrvatskog jezika.
Rječnici koje nitko ne otvara
Na policama stoje golemi rječnici koje rijetko tko danas čita. Među njima i Andrićev rječnik, svjedočanstvo o jezičnoj raznolikosti i dubini. Ipak, dok bogatstvo tih riječi skuplja prašinu, mi svakodnevno biramo engleske inačice koje zvuče brže, jednostavnije ili „modernije“.
Nije poanta u osudi
Ovo nije poziv na strogoću niti kritika pojedincima – jezik je živ i stalno se mijenja. Ali ako ga želimo očuvati, moramo ga koristiti. Ako već kažemo story, zašto ne bismo dodali i „priča“? Ako spominjemo vibe, zašto ga ne bismo povezali s „atmosferom“ ili „osjećajem“?
Mali koraci za veliki jezik
Očuvanje jezika ne znači odricanje od novog. To znači svjesno biranje riječi, podsjećanje na ono što već imamo. Jer jezik nije samo sredstvo sporazumijevanja – on je identitet, kultura i zajednička memorija. A ako izgubimo riječi, polako gubimo i dijelove sebe.
Ako želiš vidjeti o čemu govorimo, uđi na TikTok ili Instagram i poslušaj influencere – tamo ćeš čuti riječi i izraze koje smo naveli i shvatiti koliko su engleske riječi postale dio svakodnevnog govora.
AUTOR; Redakcija Follow.hr
